I Aferika, ua fa'aaogāina oloa palasitika i vaega uma o olaga o tagata. O mea'ai palasitika e pei o pesini, ipu, ipu, sipuni ma tui, e fa'aaogāina lautele i fale'aiga ma fale i Aferika ona o lona taugofie, mama ma e le faigofie ona gau.Pe i le taulaga pe i nuʻu i tua, e taua tele le sao o ipu laulau palasitika. I le taulaga, e faigofie ai ona faʻaogaina ipu laulau palasitika mo le olaga pisi; i nuʻu i tua, e sili atu ona iloga ona lelei o le faigata ona gaui ma le taugofie, ma ua avea ma filifiliga muamua a le tele o aiga.E le gata i mea'ai, ae o nofoa palasitika, pakete palasitika, IPU palasitika ma isi mea faapena e mafai foi ona vaaia i soo se mea. O nei oloa palasitika ua aumaia ai le faigofie tele i le olaga i aso taitasi o tagata Aferika, mai le teuina o mea i le fale e oo atu i galuega i aso taitasi, ma ua atagia atoatoa ai lo latou aoga.
O Nigeria o se tasi o maketi autū mo oloa palasitika Saina. I le 2022, na auina atu ai e Saina le 148.51 piliona yuan o oloa i Nigeria, ma o se vaega tele lea o oloa palasitika.
Peita’i, i tausaga talu ai nei, ua si’itia ai e le malo o Nigeria tiute fa’aulufale mai i le tele o oloa ina ia puipuia ai alamanuia fa’alotoifale, e aofia ai oloa palasitika. O lenei fetu’una’iga o faiga fa’avae ua mautinoa lava ua aumaia ai ni lu’itau fou i tagata fa’atau atu oloa Saina, ua fa’ateleina ai tau o fa’atau atu oloa ma ua fa’ateleina ai le tauvaga i le maketi a Nigeria.
Ae i le taimi lava e tasi, o le tele o le faitau aofaʻi o tagata o Nigeria ma le tamaoaiga o loʻo faʻatupulaʻia o lona uiga o se avanoa tele mo maketi, pe afai e mafai e le au faʻatau atu oloa ona tali atu ma le talafeagai i suiga o lafoga, faʻaleleia le fausaga o oloa ma le pulea o tau, e faʻamoemoeina pea e ausia se faʻatinoga lelei i le maketi a le atunuʻu.
I le 2018, na fa'aulufale mai ai e Algeria le $47.3 piliona o oloa mai le salafa o le lalolagi, e $2 piliona mai ai palasitika, e 4.4% o le aofa'i o oloa na fa'aulufale mai, ma o Saina o se tasi o ana sapalai autu.
E ui lava ina maualuga tele lafoga fa'aulufale mai a Algeria i oloa palasitika, ae o le mautu o le mana'oga o le maketi o lo'o tosina mai ai pea pisinisi fa'atau atu a Saina. O lenei mea e mana'omia ai kamupani e galulue malosi i le puleaina o tau ma le fa'avasegaina o oloa, e ala i le fa'aleleia atili o faiga gaosiga, fa'aitiitia o tau, ma le atina'eina o oloa palasitika e iai foliga ma mamanu tulaga ese e feagai ai ma le mamafa o lafoga maualuluga ma fa'atumauina ai la latou sao i le maketi a Algeria.
O le "Macro Plastic Pollution Emission Inventory from Local to Global" na lomia i le mekasini lauiloa o le Nature ua faaalia ai se mea moni manino: O loo feagai atunuu Aferika ma luitau matuia i le faasalalauina o le filogia o palasitika. E ui lava e na o le 7% o le gaosiga o palasitika i le lalolagi atoa o Aferika, ae e tulaga ese lava i tulaga o le faasalalauina o le filogia i le tagata e toatasi. Faatasi ai ma le vave o le tuputupu ae o le faitau aofai o tagata i le itulagi, o le faasalalauina o palasitika i le tagata e toatasi e faamoemoeina e oo atu i le 12.01 kg i le tausaga, ma e foliga mai o le a avea Aferika ma se tasi o atunuu e sili ona tele le faasalalauina o le filogia o palasitika i le lalolagi i le tele o tausaga o lumanaʻi. I le feagai ai ma lenei faafitauli, ua tali atu atunuu Aferika i le valaau faavaomalo mo le puipuiga o le siosiomaga ma tuuina atu se faasaina o palasitika.
I le amataga o le 2004, na taʻimua ai le atunuu laitiiti o Aferika Tutotonu o Rwanda, ma avea ai ma uluai atunuu i le lalolagi e faasaina atoatoa oloa palasitika e tasi le faaaogaina, ma faateleina atili ai faasalaga i le 2008, ma faatulaga ai o le faatauina atu o taga palasitika o le a faasalaina i le falepuipui. Talu mai lena taimi, o lenei galu o le puipuiga o le siosiomaga ua vave ona salalau atu i le konetineta o Aferika, ma ua mulimulitaʻi Eritrea, Senegal, Kenya, Tanzania ma isi atunuu ma auai i le faasaina o palasitika. E tusa ai ma fuainumera a Greenpeace i le lua tausaga talu ai, i le silia ma le 50 atunuu i Aferika, e silia ma le tasi vaetolu o atunuu ma itulagi ua faalauiloa se faasaina o le faaaogaina o palasitika e tasi le faaaogaina. O ipu laulau palasitika masani ua mafua ai le faaleagaina tele o le siosiomaga ona o ona uiga faigata ona faaleagaina, o lea ua avea ai ma taulaiga o le gaioiga faasaina o palasitika. I lenei tulaga, na aliaʻe mai ai ipu laulau palasitika pala ma ua avea ma aga masani o le atinae i le lumanai. E mafai ona fa'aleagaina palasitika pala i ni mea e le afaina e ala i le gaioiga a meaola ninii i le siosiomaga masani, lea e fa'aitiitia ai le fa'aleagaina o elemene o le siosiomaga e pei o le eleele ma le vai. Mo pisinisi fa'atau atu i fafo a Saina, o se lu'itau ma se avanoa e seasea maua. I le isi itu, e mana'omia e pisinisi ona fa'afaigaluega atili tupe ma le malosi fa'apitoa, su'esu'ega ma atina'e ma le gaosiga o oloa palasitika pala, lea e le masalomia le fa'ateleina o le tau ma le tulaga fa'apitoa o oloa; Ae i le isi itu, mo pisinisi o lo'o muamua ona malamalama i le tekinolosi gaosiga o palasitika pala ma e iai oloa lelei, o le a avea lenei ma avanoa taua mo i latou e maua ai se tulaga tauva sili atu i le maketi a Aferika ma tatala ai se avanoa fou i maketi.
E le gata i lea, o loʻo faʻaalia foʻi e Aferika ni tulaga lelei tele i le matata o le toe faʻaaogaina o palasitika. Sa i ai ni talavou Saina ma ni uo na faʻatasi e aoina le selau afe yuan o tupe faʻavae, ma o atu i Aferika e faʻatuina se fale gaosi palasitika, o le tau o le gaosiga faaletausaga o le pisinisi e oʻo atu i le 30 miliona yuan, ma avea ai ma pisinisi sili ona tele i le alamanuia lava lea e tasi i Aferika. E mafai ona iloa o loʻo i ai pea le maketi palasitika i Aferika i le lumanaʻi!
Taimi na lafoina ai: 29-Nov-2024
